Poznato je da je folna kiselina prijeko potrebna trudnicama zbog svojeg djelovanja na stvaranje i razvoj stanica, ali novija istraživanja pokazuju da je od velike pomoći i oboljelima od kardiovaskularnih bolesti.
Što je folna kiselina?
Folna kiselina je sintetička tvar vitamina B9 (folata), koju možemo pronaći u zelenom povrću (špinat, šparoge, blitva, prešin, brokula), grahu, leći, orasima i jetricama. Važna je u mnogim metaboličkim procesima i nužna za diobu stanica, osobito u procesima diferencijacije i rasta stanica embrija. Zbog toga su potrebe za folnom kiselinom u trudnoći toliko povećane da se ne mogu zadovoljiti uobičajenim unosom hrane, već je potrebno dodatno je unositi. Njezin manjak jedan je od glavnih čimbenika nastanka opasne malformacije embrija – defekta neuralne cijevi. Zbog toga ginekolozi i pedijatri preporučuju uzimanje folne kiseline najmanje mjesec dana prije planirane trudnoće, pa sve do kraja prvog tromjesečja trudnoće.
S druge strane, istraživanja u Wolfson institutu preventivne medicine i medicinskoj školi Queen Mary pokazala su da se unosom suplemenata folne kiseline može smanjiti vjerojatnost srčanih bolesti i srčanoga udara. Naime, proučavajući prijašnje studije znanstvenici su zaključili da folna kiselina smanjuje razinu aminokiseline homocisteina u krvi, što posljedično smanjuje mogućnost razvoja kardiovaskularnih bolesti kao što su moždani udar, infarkt i ateroskleroza.
Istraživanja su pokazala da dnevna doza folne kiseline može smanjiti rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti za čak 20 posto.
Homocistein
Homocistein je aminokiselina koja sadrži sumpor. Nastaje iz aminokiseline metionina tijekom fizioloških metaboličkih procesa. S obzirom na to da potpomaže odlaganje LDL (lošeg) kolesterola na stjenke krvnih žila, može pridonijeti razvoju ateroskleroze. Osim toga, visoka razina homocisteina utječe i na veću tendenciju zgrušavanja krvi. Tako povećava mogućnost stvaranja ugrušaka. Zbog svega, povišena razina homocisteina smatra se čimbenikom rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti.
Homocistein se metabolizmom pretvara u bezopasne spojeve u prisustvu tvari koje potiču tu razgradnju. Riječ je o vitaminima B skupine – folnoj kiselini, vitaminu B6 i B12. Kako je utvrđeno da folna kiselina smanjuje koncentraciju homocisteina u krvi, došlo se do zaključka da uistinu djeluje protektivno na srce, ali i na krvne žile jer sprječava stvaranje naslaga na njihovim stjenkama. Zato se upotreba folne kiseline smatra jednostavnim i jeftinim načinom djelomične prevencije kardiovaskularnih bolesti.
Hiperhomocisteinemija
Hiperhomocisteinemija je stanje nagomilavanja homocisteina u organizmu. Nastaje zbog genetičkog defekta enzima odgovornog za razgradnju homocisteina, što se nalazi kod gotovo 10 posto populacije. Odrasli ljudi s hiperhomocisteinemijom imaju veće predispozicije za razvoj bolesti srca. Toj genetski determiniranoj predispoziciji dodatno pogoduju ostali rizični čimbenici. Neki od njih su manjak folata, nedovoljna tjelesna aktivnost, pušenje, starija dob i muški spol. Kolika je uloga folne kiseline pokazuje podatak da je njezinim povećanim unosom kod populacije s hiperhomocisteinemijom došlo do smanjenja razine homocisteina.
Folna kiselina je sintetička tvar vitamina B9 (folata), koju možemo pronaći u zelenom povrću (špinat, šparoge, blitva, prešin, brokula), grahu, leći, orasima i jetricama.
Navedena istraživanja pokazala su da dnevna doza folne kiseline može smanjiti rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti za čak 20 posto. Još je djelotvornija u kombinaciji s vitaminima B6 i B12 jer zajednički djeluju na razgradnju homocisteina. A vitamin B12 (cijanokobalamin), osim za sintezu crvenih i bijelih krvnih zrnaca i DNK, potreban je i za stvaranje aktivnog oblika folne kiseline.
Nedostatak folne kiseline
Zanimljivo je i da nedostatak folne kiseline može prouzročiti i potencirati depresiju. U tom slučaju raste razina homocisteina koja snižava razinu serotonina (“hormon sreće”). Regulirajući razinu serotonina, folna kiselina indirektno djeluje na poboljšanje raspoloženja i ostvarivanje unutarnje ravnoteže.
Koliko je narasla svijest o potrebama za folnom kiselinom, možda najbolje pokazuje prehrambena industrija SAD-a. Ona, naime, proizvode od žitarica i brašno dodatno obogaćuje folnom kiselinom. Gotovo je nezamislivo i da je liječnici ne preporuče trudnici ili ženi koja planira trudnoću. Kao dodatak prehrani folna kiselina se preporučuje u dnevnoj dozi između 400 i 800 μg.
